CLAROLINE je besplatan Learning Menagement System za upravljanje učenjem baziran na PHP-u i MySQL-u. Originalno razvijen od strane IPM (Institut de Pédagogie universitaire et des multimedias of the UCL, Université Catholique de Louvain), njegov današnji razvoj je rezultat saradnje između IPM i ECAM (Institut Supérieur Industriel).
Prema jednom od autora Claroline-a, stvarajuci ovaj alat, cilj im je bio „omoguciti nastavnicima da ovladaju tehnološkim alatima u pedagogiji i obrazovanju, te slobodu i kreativnost u implementaciji pedagoških principa“. Osnovna postavka Claroline je da je razvijen od strane predavača, za predavače, odnosno da se najbitniji koncept razvoja usmjerava ka pedagogiji i kvalitetnom sadržajnom korišćenju tehničkih alata, kako bi se podstakao ovaj vid edukacije na univerzitetskom nivou.
Naziv Claroline dolazi od’’Classroom on line’’ ili ‘’Online učionica’’. Claroline je open-source softver te se nalazi pod GNU licencom. GNU licenca (General public licence) osigurava slobodu djeljenja i mjenjanja takvog softvera, čime on postaje besplatan za sve svoje korisnike. Claroline je kompatibilan sa Windows, Macintosh i Linux okruženjem, tj. sa svim sistemima koji nude mogućnost korišćenja web pretraživača.
Claroline podržava standarde kao što su SCORM i IMS/QTI za razmjenu sadržaja odnosno, mogućnosti da se dijelovi ili kompletni kursevi izrade u drugim programima koji podržavaju navedene standarde i zatim uvezu u Claroline.
Neke od osnovnih funkcionalnosti koje su razvijene za Claroline su danas standard za sve LMS sisteme: upravljanje dokumentima i linkovima, kreiranje online vJežbi i testova, razvoj putanje učenja (learning path), koordinacija grupnog rada.
Autori Claroline su za dinamički model učenja, prema kojem su kreirali i razvijali ovaj LMS, odabrali pojednostavljen model učenja sa 5 komponenti. Osoba koja uči (učenik, student) primljene informacije transformiše vlastitim aktivnostima u znanje, na koje se nadograđuje sledeći proces. U tom kružnom procesu neizostavni faktori su motivacija i interakcija – funkcionalna (iz okoline) i relacijska (od drugih studenata i nastavnika).
Kako bi prezentirani model učenja bio otvoren i primjenjiv, autori su se oslonili i na osnovne principe poučavanja, čiji autor Merrill tvrdi da se učenje odvija prema sledećim načelima:
- Učenje se promovira kada je učenik uključen u rešavanje «stvarnih» («realworld» problema) – informacije i motivacija;
- Učenje se promovira kada se postojeće znanje aktivira i koristi kao temelj za novo znanje –informacije i motivacija;
- Učenje se promovira demonstriranjem novog znanja učeniku – informacije i aktivnost;
- Učenje biva promovirano kroz učenikovu praktičnu primjenu istoga – informacije i stvaranje;
- Učenje se unaprijeđuje integriranjem novog znanja u učenikov svijet – stvaranje i motivacija.
Osim samog procesa učenja, ovaj model omogućuje sticanje određenih društvenih sposobnosti kao što su sposobnost timskog rada, komunikacija, samostalnost i skupljanje informacija.
Postoji više nacina rada tj. više razlicitih ovlascenja unutar LMS-a. Korisnik se na platformu može prijaviti kao
- administrator,
- nastavnik ili
- student.
Administrator je osoba koja ima sva ovlašćenja nad alatom, pristup svim mogućim postavkama platforme, ima mogućnost mijenjanja korisnika i grupa, konfiguriranja elemenata sistema, mijenjanja postavki kao što su jezik, vizualno oblikovanje sistema, ograničavanje prava pristupa korisnicima, praćenje statistika sistema i mogućnost nadogradnje sistema. Administrator može korisniku dodijeliti ovlašćenja nastavnika.
Ovlašćenja nastavnika (course manager) su manja u odnosu na administratora i tiču se uglavnom kreiranja predmeta (kursa), stvaranja korisnika i korisničkih grupa, korišćenja alata potrebnih u nastavi i realizacije nastave. Veći dio tehničkih elemenata vezanih za sistem nastavničkom profilu je nedostupan, a moglo bi se reći i nepotreban, s obzirom na to da kad se jednom definiraju postavke sistema, nema više potrebe koristiti administratorske mogućnosti. Nastavniku ostaje, kako je ovaj LMS i zamišljen – više vremena za fokusiranje na oblikovanje kurikuluma, pripremu materijala, osmišljavanje koraka nastavnog procesa i kvalitetnu realizaciju nastave.
Studentski profil prijavljivanja na platformu «vidi» samo ono što nastavnik omogući i postavi. Nastavnik tako od svih ugrađenih alata odabere koje u datom trenutku želi koristiti, tj. postaviti kao dostupne studentu – sve ostale student uopšte ne vidi. Nastavnik (course manager) određivanjem dostupnih alata usmjerava i vodi proces, no učenik/student je onaj koji tempira vrijeme i brzinu svog rada, način apsorbiranja građe i realizaciju zadataka. Kroz takav oblik samostalnosti u radu,učenik stiče i vježba (osim planirane nastavne materije) socijalne vještine koje su u društvu znanja tražene – kritičko razmišljanje, nezavisno donošenje odluka, staloženo reagovanje na nepredvidljive situacije i učinkovitu komunikaciju.