PASIVNA KOLA ZA KONTROLU TONA
Pasivna kola za regulaciju boje tona (slika 1.), sastoje se isključivo od pasivnih komponenata, otpornika, potenciometara i kondezatora. Njihove dobre strane su mali broj komponenata, jednostavna konstrukcija i niska cena, a glavni nedostatak su prilično veliki gubitci,tj. slabi se signal u pojačavaču. To slabljenje najčešće iznosi oko 20dB, tj. onoliko koliko se dobija u povećanju za neke tonove.
![]() |
Pasivno kolo za kontrolu niskih frekvencija (basova) ima najčešće ulazni signal Uul koji čine mnogobrojne komponente različitih f, od 20Hz do 20kHz. Kolo se sastoji od dva otpornika, dva kondezatora i potenciometra R2 koji služi za kontrolu basova. Promena njegove vrednosti vrši se po logaritamskom zakonu.
Potenciometar je napravljen tako da, kada je klizač u sredini, on deli potenciometar na dva dela, 0,9R2 i 0,1R2. Za otpornike u kolu važi:
R2>>R1>>R3 (1)
Ako se klizač potenciometra postavi u gornji položaj (slika 2.) izlazni napon je određen sledećim izrazom:
Uiz = (Z+ R3)Uul /(R1+Z+ R3) (2)
gde je : Z – impedansa koja zavisi od vrednosti potenciometra, ugaone učestanosti
![]() |
![]() |
Pri velikim frekvencijama može doći do kratkog spoja. U ovom položaju slabe se više frekvencije, dok se komponente sa nižom frekvencijom propuštaju na izlaz bez ikakvog slabljenja.
Ako se klizač potenciometra postavi u krajnji donji položaj (slika 4.), odnos Uiz/Uul je:
Uiz/Uul = R3/( R1+R3+Z) (3)
![]() |
![]() |
Pri vrlo niskim frekvencijama, impedanse kondenzatora se zanemaruju, tada nastaje najveće slabljenje komponenti signala koji imaju nisku f. Komponente signala sa većom f slabe manje.
Kao zaključak možemo reći da ako želimo da izdignemo basove, klizač potenciometra R2 treba postaviti u krajnji donji položaj, i obrnuto, za slabljenje basova , klizač potenciometra treba postaviti u krajnji donji položaj (slika 6.). Izdizanje i slabljenje basova vrše se za vrednost:
R1/ R2= R3 /R1 = C1/C2(4)
![]() |